Armida i Rinaldo

Talijanski slikar (17. st.)

Armida i Rinaldo

ulje na platnu, 33,7 x 41,6 cm
(inv. br. SG-166)
 
Kao primjer ljubavne scene inspirirane novovjekovnom književnošću izdvajamo sliku Rinaldo i Armida. Riječ je o ljubavnicima iz epa Oslobođeni Jeruzalem (Gerusalemme liberata) talijanskoga manirističkog pjesnika Torquata Tassa. Središnja je tema spjeva stvarni povijesni događaj: Prvi križarski rat, zauzeće Jeruzalema 1099. godine te utemeljenje Prvoga Križarskog Kraljevstva. Lijepa Armida „poganska“ je čarobnica i zavodnica koju je Sotona, zaštitnik Saracena, poslao da vradžbinama uništi križare. Nakon što je glavni kršćanski vitez, Rinaldo, oslobodio njezine čarolije nekoliko svojih suboraca, Armida se zaklela na osvetu, koju međutim nije provela u djelo jer se zaljubila u toga naočitog mladića. Služeći se magijom, otela ga je i prenijela nebom na Otok sreće usred Sredozemnoga mora, gdje se nalazio njezin dvorac. Tamo su ljubovali sve dok, svladavši brojne prepreke, nisu stigla dvojica križarskih vitezova i, koristeći trenutnu Armidinu odsutnost, podsjetila Rinalda na njegovu vojničku dužnost. Vitez napušta ljubavnicu i neumoljiv je za njezina preklinjanja, koja se naposljetku pretvaraju u kletvu. Dramatična priča o mržnji koja se prometnula u svoju suprotnost, senzualna i patetična ljubovanja u idiličnom okruženju te naposljetku trijumf dužnosti nad zavodljivim zovom uživanja, bila je vrlo popularna među talijanskim i francuskim slikarima 17. i 18. stoljeća.

 

 

Talijanski slikar (17. st.), Armida i Rinaldo, ulje na platnu, 33,7 x 41,6 cm

 

Ljubovanje Armide i Rinalda proteže se kroz više pjevanja i uobičajeno se likovno interpretiralo kroz nekoliko tema. Slika pred tobom predočuje scenu iz ulomka iz šesnaestog pjevanja, koje se ubraja u najuspjelije dijelove Tassova epa. Kada su dvojica kršćanskih ratnika ugledali par u hladovini stabala uz jezero, zatekli su ih u milovanju.

 

Motiv zrcala u Rinaldovoj ruci nadahnut je sljedećim stihovima:

 

„Uz ljubavnika (tu se čudno javi!),
stvar jedna visi, kristalna i sjajna.
Ona ju diže, u ruke mu stavi
biranog slugu Amorovih tajnâ.
Radosnih lȕči, vrelih od ljubavi,
na predmet jedan pozornost im trajna:
od stakla ona zrcalo si čini,
on se u oka vidi joj vedrini!“

 

Armida je dakle ljubavniku u ruku stavila zrcalo i podesila ga tako da istodobno oboje mogu promatrati vlastiti zaljubljeni lik.


Iako u ljubavničkom zagrljaju, Rinaldo je na slici prikazan s kopljem u ruci. Detalj njegove odložene ratničke opreme, kacige i štita aludira na zanemarenu vojničku dužnost.